Kliknite na pravi odgovor i ući ćete u konzervatorsku radionicu.
Restaurator je:
a. radnik u tvornici koji priprema konzerviranu hranu
b. stručnjak koji spašava oštećena djela, konzervira ih i po potrebi popravlja
c. provalnik koji ošteti djela tijekom pljačke
d. konobar u restoranu
Umjetnička djela mogu se oštetiti na razne načine. Svjetlost, promjene u temperaturi i količini vlage, muzejske bube i ljudi – sve ih to može oštetiti. Restauratori moraju naučiti sve o nekom djelu prije nego ga počnu restaurirati. Moraju znati puno toga o umjetničkom priboru i materijalima. Najvažnije je da znaju koji su materijali korišteni prilikom stvaranja oštećenog djela.
Restauracija je vrlo spor i precizan postupak.
Samo restauratori smiju restaurirati umjetnička djela, u suprotnom može nastati puno nepotrebne štete – možda čak i nepopravljive.
Kao što već znate, djela putuju na izložbe iz jednog muzeja u drugi. Čak i ako se pažljivo upakiraju, uvijek postoji mogućnost da se oštete. I umjetničkom se djelu može dogoditi nesreća. To se i dogodilo Krevetu II kada je putovao iz MSU-a u Zagrebu na drugu izložbu. Temperatura tijekom puta je bila previsoka i svijeće, koje ne podnose dobro vrućinu, su se otopile. Jedini način da se Krevet II spasi, bio je pozvati liječnike za umjetnine – restauratore. Da bi mogli pomoći, restauratori se prvo moraju upoznati s djelom kako bi pronašli pravi lijek i izdali točan recept za liječenje. Restauratori u MSU-u koji su se pobrinuli za Krevet II vrlo su dobro poznavali to djelo – znali su od kojih je materijala napravljeno i kakvo je bilo njegovo izvorno stanje, tako su ga mogli spasiti i vratiti mu prvotni izgled.
Glavni im je cilj djelo sačuvati u originalnom obliku što je više moguće. Tek se iznimno, oštećeni dijelovi zamijenjuju novima. To je iznimka, a ne pravilo. Novim se zamijeni izvorno tek ako restauratori nakon detaljne analize zaključe da je to jedini način da se umjetnini spasi život.
To je bio slučaj s Krevetom II jer je bio ozbiljno oštećen. Restauratori su morali pažljivo ukloniti slomljene dijelove i zamijeniti ih novima koristeći isti vosak za svijeće i poštujući isti oblik koje su prethodno imale.
Tako su ga uspjeli restaurirati toliko dobro da danas nitko ne može niti naslutiti da je Krevet II nekada bio oštećen.
Umjetnička djela ne stradavaju samo u nesrećama. Kako vrijeme prolazi, ako nisu pravilno zbrinuta, zaprljaju se i moraju se očistiti. Ali ako ih pokuša očistiti ili restaurirati netko tko ih ne poznaje dovoljno, tko ne zna od kojih su materijala izrađeni ili pak nije prošao pravu obuku za restauratore, može nastati šteta. Mrlja na slici MNB Julija Knifera nastala je upravo zbog takve pogreške. I opet su muzejski restauratori morali spašavati djelo. Ušli su u svoj laboratorij i pod mikroskopom pažljivo analizirali boju koju je koristio Julije Knifer. Da bi bili sasvim sigurni, radili su sa znanstvenicima i za svoju su analizu koristili najnaprednije tehnologije i opremu. To im je omogućilo da otkriju točan sastav boje. Potom su pomiješali sve potrebne sastojke kako bi napravili posebni premaz za Kniferovu sliku. Očistili su mrlju, ne brišući boju ispod nje. Mrlja je u potpunosti nestala, a restauratori su pažljivo premazali oštećeni dio novom bojom u nijansi koja je gotovo ista kao izvorna.
»Otkrivanje umjetnosti« je obrazovni portal na kojem možete otkriti zanimljivosti o umjetnosti i muzejima.
Internetski portal Discovering Art (Otkrivanje umjetnosti) je zamišljen u suradnji četiri institucije:
Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Fundacije Antoni Tàpies iz Barcelone, Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Koroška iz Slovenj Gradeca.
Portal je dio europskog projekta Performing the Museum (Izvedba muzeja).
