Umjetnost otvorenog koda
Koncept otvorenog koda pojavio se na sceni u tijesnoj vezi s digitalnim razvojem i pojavom takozvanog "slobodnog softvera". Temelji se na ideji identificiranja i razvoja različitih vrsta slobodnog korištenja programa, pri čemu se tradicionalna prava vezana za upravljanje i kontrolu sadržaja značajno povećavaju s besplatnom vladavinom pokretanja, kopiranja, distribuiranja, proučavanja, mijenjanja i poboljšavanja softvera. Takav se pomak smatra revolucijom u odnosu na tradicionalne načine upravljanja digitalnim i kulturnim sadržajem jer promiče aktivnu ulogu korisnika čiji je bivši status pukog primaoca pretvoren u koproducenta ili jednog od medijatora. co-mediator.
Ova je nova paradigma imala snažan utjecaj na trenutnu digitalnu kulturu i tehnološki razvoj, te je također postavila važan temelj u kontekstu suvremene kulture i politike. Otvoreni kod i filozofija iza njega služili su kao poticaj za otkrivanje novih načina zajedničkog rada i dijeljenja kulture kako u internetskom okruženju, tako i bez njega. U tom kontekstu, pokrenuo je nove načine shvaćanja kulture i politike, načine koji su u osnovi pokreta poput Occupy u EU ili 15M u Španjolskoj, do više specifičnih procesa kojima se proizvodi umjetnost i upravlja srodnim institucijama.
Danas se mogućnost „umjetnosti otvorenog koda" podrazumijeva uglavnom kao projekt ili horizont za trenutne umjetničke prakse, a ne kao usavršena stvarnost. Usmjerena je na razmišljanje o novim načinima proizvodnje i distribucije umjetnosti, te izaziva tradicionalne konvencije i institucije svojim pristupom o zajedničkom načinu rada i dijeljenja, kao i interakcije s društvom.
