Danas su mediji filma i videa (poznati pod širim pojmom „pokretne slike“) najčešći oblici izražavanja u savremenoj umetnosti, umnogome zahvaljujući svojoj širokoj dostupnosti, razvoju digitalne tehnologije i njene reprodukcije. Od kraja 19. veka (film i njegovi prethodnici) pa sve do danas, umetnici eksperimentišu pokretnim slikama, upoznajući na taj način sam medij, te ga koriste za dokumentovanje raznih performansa, akcija i drugih privremenih i prolaznih praksi. Istorija pokretnih slika je definisana dostupnošću i demokratizacijom u društvu počevši od svoje rane, uglavnom elitne upotrebe, kada su one predstavljale posebno skupe tehnologije, a danas o istima govorimo kao o široko dostupnoj i popularnoj tehnologiji.
U socijalističkoj Jugoslaviji, sredinom 20. veka mreža filmskih i kino klubova proširila se širom zemlje, a služila je za edukaciju ljudi o filmu i filmskoj tehnologiji. Socijalistička kultura kino klubova odigrala je izuzetno važnu ulogu u procesu demokratizacije jer su mnogi poznati reditelji, glumci i filmaši iz Jugoslavije upravo u tim klubovima dobili iskustva iz prve ruke. Umetnici koji su stekli veštine rada na filmu i koji su eksperimentisali u kino klubovima kasnije su u profesionalnoj filmskoj produkciji (npr. Neoplantafilm i Panfilm u Vojvodini) nastavili da proizvode neka od remek-dela međunarodne filmske istorije (Karpo Ačimović Godina, Želimir Žilnik, Dušan Makavejev, Aleksandar Petrović, Borislav Šajtinac itd). Tradicija umetničkog filma, autorskog filma, dokumentarne drame, kratkog eksperimentalnog filma, animacije i inovativnih eksperimentisanja koja je tada započela traje i danas. Sličan razvoj imala je i video umetnost, koja se pojavila i započela u kasnim 1960-im i 1970-im, a kasnije je postala i deo nastavnog plana i programa u jugoslovenskim umetničkim školama u kasnim 1970-im, otvarajući tako prostor u kome mladi umetnici mogu istraživati ovaj novi medij.
Muzej savremene umetnosti u svojoj kolekciji uključuje kopije nekih tzv. autorskih filmova i video radova koji su odigrali važnu ulogu u pronalasku novih filmskih jezika, estetika i žanrova.
film, crno-beli, 35mm (DVD kopija), 13'
Reditelj i scenarist: Prvoslav Marić, kamera: Dušan Ninkov, urednik: Branka Čeperac
Produkcija: Neoplanta film, Novi Sad
© Muzej savremene umetnosti Vojvodine, foto Marko Ercegović
Kratki animirani film, barvni, 35 mm (DVD-kopija), 8'44''
Produkcija: Neoplanta film, Novi Sad
© Muzej savremene umetnosti Vojvodine, foto Marko Ercegović
Beta Video (DVD kopija), 36'
Reditelj: Aleksandar Davić, scenario: Jasna Jovanov, direktor fotografije: Jovan Milinov-Toba,
urednik: Slobodan Žižović, kompozitor: Zoran Bulatović-Bale
Produkcija: RTV Novi Sad
© Muzej savremene umetnosti Vojvodine, foto Marko Ercegović